Građani kojima su na društvenim mrežama povređeni čast i ugled, odnosno učinjena uvreda imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete putem pokretanja privatne tužbe
U 21. veku većina ljudi ne može da zamisli dan bez društvenih mreža, koje su postale sastavni deo života. Na društvenim mrežama sve češće su prisutne i uvrede koje se iskazuju prema pojedincima. Građani kojima su putem društvenih platformi povređeni čast i ugled imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, što ukazuje na činjenicu da je zaštita proširena i na internet, te zakon i u ovom slučaju jednako može da kažnjava sve one koji vređaju nečiju ličnost. U ovim slučajevima od izuzetnog značaja jeste efikasan rad Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, koje može da dođe do identiteta onih koji se kriju iza računara.
Krivično delo uvrede
Ukoliko neka osoba uvredi drugu time je počinila krivično delo, te joj je zaprećena novčana kazna, ali se taj postupak pokreće po privatnoj krivičnoj tužbi koja se podnosi nadležnom sudu. Ako je krivično delo uvrede učinjeno putem medija ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, to se smatra težim oblikom dela za koje je zaprećena veća novčana kazna koja zavisi od osnovnog dela. Ukoliko je uvređeni uzvratio uvredu, sud može obe ili jednu stranu kazniti ili osloboditi od kazne.
Uvreda upućena preminuloj osobi
Ako je delo učinjeno prema preminuloj osobi privatnu tužbu može da podnese bračni ili vanbračni partner, najbliži srodnik, rodbina ili staratelj. Zanimljivo je napomenuti da u ovom slučaju osobe koje podnose tužbu nemaju mogućnost da u parničnom postupku ostvare pravo na naknadu nematerijalne štete, osim ukoliko već postoji pravnosnažna presuda kojom je dosuđena naknada nematerijalne štete licu koje je potom preminulo. Ukoliko takva presuda postoji, tada bi ova lica imala pravo da iza pokojnika potražuju dosuđeni iznos.